Zubna caklina je najtvrđa tvar u ljudskom tijelu, a to je tvrdi, bijeli i sjajni vanjski sloj zuba koji se sastoji od minerala, uglavnom od hidroksiapatita. Glavna joj je funkcija zaštita zuba od oštećenja, karijesa i erozije. Zbog svojih svojstava, caklina štiti zube od mehaničke sile koje nastaju žvakanjem hrane kako i od kemikalija i kiselina koje nastaju u ustima koje se nalaze u hrani i piću. Tu je i njena estetska funkcija, koja zubima daje bijelu boju i sjaj.
GRAĐA ZUBNE CAKLINE
Zubna caklina je sloj tvrdog i mineraliziranog tkiva koje pokriva vanjsku površinu zuba. Građena je od različitih minerala, uključujući hidroksiapatit, fluorapatit, kalcij i fosfat. Slojevita struktura čini otpornu zaštitu od vanjskih agresivnih čimbenika, a sastoji od tri sloja:
- PRIZMATIČKI SLOJ – najdeblji je sloj zubne cakline i čini njen veći dio. Sastoji se od tankih, uskih i paralelnih kristala zvane prizme. Usmjerene su prema vrhu zuba. Ovaj sloj je vrlo tvrd i otporan je na mehaničke sile (žvakanje i druge sile)
- GRANULARNI SLOJ – nalazi se ispod prizmatičkog sloja. Čine ga nešto manji kristali od kristala u prizmatičkom sloju. Ovaj je sloj prelazni sloj između prizmatičkog sloja i dentina. Ima amortizirajuću kod pritisaka koji nastaju žvakanje
- SUBPRIZMATIČKI SLOJ – je najtanji sloj zubne cakline, nalazi se odmah ispod granularnog sloja i čine ga vrlo sitni kristali. Ima vrlo važnu ulogu u povezivanju granularnog sloja i dentina.
BOLESTI ZUBNE CAKLINE
Zubna caklina, unatoč svoj nevjerojatnog čvrstoći i otpornosti, nije u potpunosti otporna. Može je oštetiti ili uništiti loša prehrana, izostanak redovne oralne higijene, kiseline i traume. Oštećivanje cakline nerijetko vodi njenoj eroziji, razvoju karijesa i pojavi drugih problema sa zubima. Zubnu caklinu mogu pogoditi i neke bolesti, a neki od najčešćih problema koji je pogađaju su:
- KARIJES – najčešćih problem sa zubima. Pojavljuje se propadanjem cakline čije propadanje uzrokuje kiselina koju proizvode bakterija u ustima. Ne liječeni karijes vremenom može nagrizati caklinu i doprijeti do dentina, što će za posljedicu imati pojavu boli i infekciju zuba.
- EROZIJA CAKLINE – uslijed djelovanja kiselina u ustima dolazi do oštećenja cakline. Ovo se događa kao posljedica konzumiranja veće količine gaziranih napitaka ili namirnica bogatih šećerima. Erozija cakline može oslabiti caklinu i izložiti dentin, što može dovesti do osjetljivosti zuba i drugih problema
- ABRAZIJA CAKLINE – najčešće nastaje mehaničkim oštećenjem cakline tvrdom četkicom za zube ili zbog djelovanja neke druge mehaničke sile. Ovakvo oštećenje cakline može biti razlogom pojave povećane osjetljivosti zuba i može izložiti dentin.
- FLUOROZA – nastaje prevelikom konzumacijom fluorida u dječjoj dobi dok se zubi još u razvoju. Fluoroza može uzrokovati mrlje na zubnoj caklini, pa čak je učiniti prekomjerno krhkom
- HIPOPLAZIJA CAKLINE – obuhvaća nepotpuno formiranje cakline ili njen nepravilni razvoj. Kao posljedica može javiti prekomjerna osjetljivost zubi i povećati rizik od razvoja karijesa
